Hiljade kontrola, stotine radnika na crno: Siva ekonomija i dalje izjeda budžet FBiH

Posebno zabrinjava podatak da čak 1.659 obveznika fiskalizacije nije evidentiralo promet putem fiskalnog uređaja, što direktno ukazuje na pokušaje prikrivanja stvarnog prometa i izbjegavanja plaćanja poreza.

Zbog utvrđenih nepravilnosti inspektori su tokom prošle godine zapečatili 585 objekata, dok su u 2.480 slučajeva izdati prekršajni nalozi sa ukupnim novčanim kaznama od 6.755.195 KM.

Iz Porezne uprave navode da rezultati kontrola pokazuju kako čak 42 posto poreznih obveznika nije uskladilo poslovanje sa važećim zakonima u Federaciji BiH. Upravo taj podatak najbolje oslikava dubinu problema sive ekonomije, koja godinama nanosi ogromnu štetu budžetima, ali i samim radnicima. 

 

Neprijavljeni radnici, osim što ostaju bez zdravstvenog i penzionog osiguranja, često rade bez osnovnih prava iz radnog odnosa, uključujući pravo na bolovanje, godišnji odmor ili zaštitu na radu. Istovremeno, poslodavci koji posluju legalno nalaze se u neravnopravnom položaju jer teško mogu konkurisati onima koji izbjegavaju poreze i doprinose.

Kontrole su nastavljene i ove godine. Od početka 2026. godine izvršeno je 2.195 inspekcijskih nadzora, pri čemu je otkriveno 209 neprijavljenih radnika. Inspektori su evidentirali i 39 objekata bez odobrenja za rad, 23 objekta bez fiskalnog uređaja te čak 533 obveznika koji nisu evidentirali promet preko fiskalne kase.

U istom periodu zapečaćeno je 114 objekata, a u 705 kontrola izdati su prekršajni nalozi sa kaznama ukupne vrijednosti 2.309.875 KM.

Iz Porezne uprave FBiH navode da su najčešće nepravilnosti neprijavljivanje radnika u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa, nepodnošenje poreznih prijava, neplaćanje poreza i doprinosa, kao i neevidentiranje prometa putem fiskalnih uređaja.

Poseban fokus inspekcija usmjeren je na djelatnosti u kojima dominira gotovinsko poslovanje, odnosno plaćanje kešom, jer upravo u tim sektorima postoji najveći prostor za prikrivanje prometa i angažovanje neprijavljenih radnika.

Podijeljena nadležnost

Iz Porezne uprave naglašavaju da ova institucija ne može sama riješiti problem rada na crno, te podsjećaju da nadležnosti imaju i Federalna uprava za inspekcijske poslove, kao i kantonalne inspekcije. Ipak, ističu da kontinuirano provode ciljane i nenajavljene kontrole, posebno u periodima pojačane privredne aktivnosti.

Osim represivnih mjera, među kojima su kazne i zatvaranje objekata, Porezna uprava tvrdi da radi i na preventivnim aktivnostima kroz digitalizaciju procesa, unapređenje sistema kontrole i saradnju sa drugim institucijama.

Međutim, uprkos pojačanim akcijama, podaci pokazuju da je siva ekonomija i dalje široko rasprostranjena u Federaciji BiH. Ekonomisti godinama upozoravaju da uzrok problema nije samo nedovoljna kontrola, već i visoko poresko opterećenje rada, komplikovane administrativne procedure i nedostatak efikasnijeg sistema sankcija.

Zbog toga mnogi poslodavci, posebno u sektorima trgovine, ugostiteljstva i usluga, i dalje pribjegavaju radu na crno ili djelimičnom prijavljivanju radnika kako bi smanjili troškove poslovanja.

Iako milionske kazne i zatvaranje objekata pokazuju da inspekcije pojačavaju pritisak, broj otkrivenih nepravilnosti sugeriše da će borba protiv sive ekonomije u Federaciji BiH još dugo ostati jedan od najvećih izazova za institucije.

Zvanični podaci

Nažalost, ne postoji zvanična procjena koja precizno može odgovoriti koliko FBiH godišnje izgubi milijardi KM zbog sive ekonomije.

Ipak, ekonomisti i međunarodne institucije godinama procjenjuju sivu ekonomiju u BiH na oko 20 do 30 posto BDP-a, dok su neke starije studije išle i iznad 30 posto.

Ako se ta metodologija okvirno primijeni na današnji nivo ekonomije BiH, dolazi se do veoma velikih iznosa. Jer procijenjeni BDP Bosne i Hercegovine za 2025. iznosi oko 33 milijarde dolara (oko 60 milijardi KM) prema MMF projekcijama.

Čak i konzervativna procjena sive ekonomije od 20 posto značila bi ekonomiju "u sjeni" vrijednu više od 11 milijardi KM godišnje.

Kapitalni projekti na čekanju

Ako bi se iz sive ekonomije "izvuklo" oko 11 milijardi KM godišnje, Federacija BiH bi tim novcem mogla finansirati praktično cijeli niz kapitalnih projekata koje danas gradi kreditima, grantovima ili ih godinama odgađa.

S ovih 11 milijardi KM moguće je završiti veliki dio Koridora Vc kroz FBiH, jer samo pojedine dionice na sjeveru i jugu koridora mjere se u stotinama miliona ili više od milijarde KM. Dionica Medakovo–Poprikuše nakon povećanja troškova procjenjuje se na oko 1,4 milijarde KM, dok četiri južne dionice zajedno su procijenjene na oko 1,25 milijardi KM.

Moramo i naglasiti da cijeli "Program javnih investicija Federacije BiH za period 2025–2027.", obuhvata ukupno oko 19,1 milijardu KM projekata iz svih sektora.

Kada se tih 11 milijardi KM prevede u konkretne stvari, Federacija bi okvirno mogla finansirati:

- Gotovo kompletan završetak Koridora Vc kroz FBiH, uključujući najskuplje tunele i dionice;
- Više brzih cesta istovremeno, među projektima koji su već kandidirani ili planirani su Lašva – Travnik – Jajce; Mostar Sjever – Široki Brijeg – granica RH; Bihać – Cazin – Velika Kladuša; Orašje – Tuzla.
- Modernizaciju željeznica, rekonstrukciju glavnih pruga, elektrifikaciju i obnovu signalizacije, nove vozove i teretne kapacitete.
- Velike zdravstvene projekte

Poređenja radi, moderna kantonalna bolnica ili klinički centar mjeri se desetinama ili stotinama miliona KM. 11 milijardi KM bilo bi dovoljno za izgradnju i modernizaciju više desetina bolnica i domova zdravlja širom Federacije BiH.

U obbrazovnom sistemu s ovim novcem moguća je potpuna obnova škola, nove sportske dvorane, digitalizacija nastave, te energetska efikasnost javnih objekata.