Višedecenijski pravni spor oko jugoslovenskog naslijeđa opterećuje Bosnu i Hercegovinu. Iza zatvorenih vrata godinama bjesni pravni spor čiji korijeni sežu duboko u vrijeme socijalističke Jugoslavije.

Slovenačka kompanija Elektrogospodarstvo Slovenije (EGS) iz Maribora bori se pred međunarodnim sudovima za plodove svojih nekadašnjih investicija u Bosni i Hercegovini – i za mnogo novca, piše austrijski Kosmo.at.

Predistorija seže u eru Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije: EGS je tada investirao u izgradnju termoelektrane RiTE Ugljevik i time osigurao pravo na isporuke električne energije. Međutim, te isporuke su obustavljene izbijanjem Jugoslovenskih ratova 1991. godine. Nakon višegodišnjeg zastoja, slovenačka kompanija se 2014. godine odlučila na odlučan pravni korak i pokrenula čak dva arbitražna postupka – jedan protiv RiTE Ugljevik pred arbitražnim sudom u Beogradu i drugi protiv države Bosne i Hercegovine pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Washingtonu.

U oba postupka, EGS je u suštini slijedio iste zahtjeve: naknada štete za neisporučenu električnu energiju, povrat investicija zajedno sa dospjelom kamatom. Iako su postupci vođeni odvojeno, temelje se na istoj činjeničnoj osnovi – slovenački kapital je uložen u izgradnju Ugljevika, a investitori godinama nisu mogli ostvariti nikakav povrat.

Djelimičan uspjeh u Beogradu

Beogradski arbitražni postupak je u međuvremenu završen – s mješovitim ishodom. Kako navodi Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine, koje je nadležno za zastupanje zemlje pred međunarodnim sudovima, EGS je ostvario djelimičan uspjeh. «Izraženo u brojkama, odbijeno je oko 90 posto zahtjeva EGS-a. Međutim, priznato je pravo na naknadu štete za neisporučenu električnu energiju u periodu od 12. juna 2011. do 31. decembra 2021. godine, zajedno s glavnim dugom i kamatama», potvrđuje bosansko Tužilaštvo za Forbes BiH.

Protuzahtjev RiTE Ugljevika, kojim su se htjeli osporiti slovenački zahtjevi, u potpunosti je odbačen. Dok detalji sporazuma nisu u potpunosti javno poznati, ključni preokret dogodio se 1. februara 2024. godine: RiTE Ugljevik je počeo isporučivati jednu trećinu svoje proizvodnje električne energije po tržišnim cijenama EGS-u. «Ovo odgovara izvornom sporazumu o samoupravljanju o investicijama EGS-a u RiTE Ugljevik, koji je preciziran kasnijim sporazumima», objašnjava Tužilaštvo.

Dok je jedan dio pravnog spora pred beogradskom arbitražom sada riješen, drugi – potencijalno daleko opasniji – postupak u Washingtonu i dalje visi kao Damoklov mač nad Bosnom i Hercegovinom, iako trenutno miruje. ICSID je 18. maja 2020. godine utvrdio svoju nadležnost u slučaju, ali je postupak, na zahtjev obje strane, obustavljen dok se ne okonča beogradski arbitražni postupak. U međuvremenu, obustava je produžena do 31. oktobra 2025. godine.

Milionske posljedice

U međuvremenu, traju pregovori između stranaka u sporu. Bosansko Tužilaštvo pažljivo prati razvoj događaja. «Prema procjeni Tužilaštva, koju očigledno dijeli i ICSID arbitražni sud, potpuna implementacija odluka iz komercijalnog arbitražnog postupka učinila bi investicioni arbitražni postupak bespredmetnim», navodi se u službenom saopštenju ove institucije.

Na pitanje o tačnom iznosu obaveza RiTE Ugljevika prema slovenačkoj strani – mediji su izvještavali o 127 miliona konvertibilnih maraka (oko 65 miliona eura) za period 2022-2024 – Tužilaštvo je suzdržano: «Pregovori su u toku, a svi službeni brojevi koje trenutno možemo navesti već su javni. Detaljnije informacije moći će se objaviti tek nakon završetka pregovaračkog procesa».

Stanovništvo Republike Srpske, jednog od dva entiteta Bosne i Hercegovine, sve je osjetljivije na prijetnje milionskih šteta za državni budžet i sve više povlači paralele sa slučajem firme „Viadukt“, u kojem je Republika Srpska izgubila skupi proces. Međutim, RiTE Ugljevik odlučno odbacuje takva poređenja: «Rukovodstvo RiTE Ugljevik, zajedno s matičnom kompanijom i Vladom Republike Srpske, preduzima sve moguće korake kako bi se zaštitilo prvenstveno naše preduzeće, a potom i energetska sigurnost Republike Srpske. Svako poređenje sa 'slučajem Viadukt' je neprimjereno i netačno, jer se radi o dvije potpuno različite činjenične situacije bez dodirnih tačaka», saopštilo je preduzeće za Forbes BiH.

Ako se ne postigne konačni dogovor i arbitražni postupak pred ICSID-om ponovo aktivira, Bosna i Hercegovina bi se mogla suočiti s dodatnim milionskim zahtjevima – ovaj put pred međunarodnim tribunalom čije su odluke obavezujuće. ICSID potvrđuje da je postupak trenutno obustavljen, ali naglašava da se radi o «privremenoj mjeri na zahtjev stranaka», dok se istražuju mogućnosti sporazumnog rješavanja.

Slovenačka kompanija EGS ne želi detaljno komentarisati slučaj za Forbes BiH i poziva se na arbitražni postupak pred ICSID-om koji je formalno još uvijek u toku. «Budući da arbitražni postupak nije završen, ne možemo iznositi dodatne detalje. Sve trenutno javno dostupne informacije možete pronaći na zvaničnoj web stranici ICSID-a», objasnio je EGS pozivajući se na međunarodni pravni postupak i postojeće obaveze povjerljivosti.

Za sada se čini da sve strane prepoznaju ozbiljnost situacije. Dok se konkretni brojevi kriju iza diplomatskih formulacija, jedno je sigurno: predugo zanemareni stari tereti jugoslovenskog naslijeđa sada se naplaćuju – s kamatama. U pitanju su kilovat-sati, milionski iznosi i državna reputacija. Ako pregovori budu uspješni, kompromis bi mogao ublažiti političke i finansijske posljedice. Ako, pak, propadnu, na kraju će porezni obveznici Bosne i Hercegovine morati platiti račune iz prošlosti.