Plata od 1.000 KM pokriva tek 30 posto sindikalne potrošačke korpe ili 43 posto ukupnih troškova. Više

od polovine primanja radnika ode na osnovnu egzistenciju.

Hrana je najskuplja stavka u budžetu prosječne bosanskohercegovačke porodice. I odavno je jasno da plata ne može, a pogotovo ona najniža, da podmiri hranu za cijeli mjesec.

Iznos sindikalne potrošačke korpe za svaki mjesec dođe kao šamar građaninu BiH. Za oktobar 2025. godine vrijednost je 3.312,40 KM. Najveći broj stanovnika BiH ima minimalnu platu koja je sada 1.000 maraka, a najmnogobrojniji u BiH su penzioneri sa minimalnim penzijama. Koju god računicu, možda bolje reći čaroliju primijeniš, jedna prosječna četvoročlana porodica u BiH ne može priuštiti sve što sindikalna korpa podrazumijeva.

Zrinka Sandžak nam je objasnila da ne zna ni sama kako preživljava.

- Najvažnije je platiti režije, pa ostalo šta dobiješ. Najvažnije je da podijeliš koliko je dana u mjesecu i tako trošiš. Moj savjet je da oni koji nemaju poput mene kupe kosti. Ima miris, a nema mesa. Važno je da hrana ima miris mesa iako ga nema ovako. Ukuvaš kosti i eto tako, rekla nam je Zrinka.

Ova rečenica trebala bi biti šamar svakom zvaničniku u BiH. Međutim, nije.... Plata od 1.000 KM pokriva samo 30 posto sindikalne potrošačke korpe ili 43 posto ukupnih troškova. To znači da gotovo pola mjesečnih primanja prosječnog radnika ode na osnovnu egzistenciju: hljeb, mlijeko, ulje, povrće...

Evo, nosim dva cekera, 150 maraka, nema dva ručka maltene... Ja sam penzioner, pa živim sama, rasporedim, a imam i od brata djecu i od sestre. Oni mi pomažu. Da ne pomažu, ne bih mogla sama, rekla nam je Derviša Holjan.

Svaka peta osoba u BiH živi ispod granice siromaštva. Umjesto mesa, građani BiH kupuju kosti

Struktura sindikalne potrošačke korpe otkriva da je prehrana ubjedljivo najveća stavka kućnog budžeta, sa učešćem od 43,13 posto. U ovoj kategoriji analizirane su cijene ukupno 86 artikala, prikupljene iz tri velika trgovačka centra. Ekonomisti upozoravaju da je situacija, u kojoj većina ličnih primanja odlazi na hranu, glavni pokazatelj siromaštva u društvu.

- Ako se posmatra indeks rasta potrošačkih cijena, činjenica je da je došlo do izuzetnog rasta cijena finalnih usluga, posebno po segmentima koji se odnose na hranu i bezalkoholna pića, odnosno na onaj segment potrošnje koji je u realnom smislu najveći i posebno kod onih koji imaju relativno niža primanja. Ovo sve konkretno znači da je došlo do drastičnog pada životnog standarda naših građana, nominalna vrijednost novca je jedno, međutim, javna upotrebna vrijednost novca je sasvim drugo i to se mjeri životnim standardom, objašnjava ekonomista Admir Čavalić.

U 2015. stopa siromaštva je bila 15, sada je oko 30 posto. Treba spriječiti nezaposlenost da bismo smanjili rizik od nastanka siromaštva, poručuju ekonomisti

Prosječna plata u Federaciji je 1.595 KM, dok je minimalna plata, prema odluci Vlade FBiH, i dalje 1.000 KM. Rješenje za Bosnu i Hercegovinu i njene građane analitičari vide u jačanju domaće proizvodnje i značajnijem investiranju upravo u proizvodnju, prije svega poljoprivredu, kako bi se smanjila zavisnost od uvoza. A građani BiH postaju pravi čarobnjaci u preživljavanju.

- Kako? Kupiš ono što ti treba, što ne treba, ostaviš za drugi put pa kupiš, drugi mjesec kupiš nešto drugo i eto. Oni u vlasti trebaju svoje plate od šest-sedam hiljada da podignu, ja bih sve njih na normu, pa koliko uradite, tolika vam je plata. Zato ne mogu ni penzionerima, ni ovim jadnim radnicima pomoći i onome kome treba. Velika je to sramota, ali džaba nam je govoriti, rekla nam je Tima Kovačević, dodavši kako ona raspoređuje namirnice.

 Nek’ kupim pola kilograma faširanog mesa, moram ga sigurno na dva-tri dijela razdijeliti da bih imala tri dana da jedem, ali eto, to smo zaslužili, razočarana je.

Prazni populizam

Rješenje bi bilo, smatraju ekonomisti, u jačanju domaće proizvodnje i investiranju u proizvodnju, prije svega poljoprivredu. A sadašnje stanje je posljedica inflacije koja uništava dohodak.

- Inflacija jede realni, raspoloživi dohodak, bez obzira na nominalne iznose kako se to nekada želi prikazati. Stopa inflacije je u porastu u poređenju sa prošlom godinom. Na to ukazuju podaci Centralne banke BiH, oko četiri posto i više. Dakle, dovoljno, sasvim dovoljno da značajno ošteti raspoloživi dohodak naših građana, pogotovo ako znamo da se inflacija veže za one proizvode koji se svakodnevno nabavljaju, upozorava Čavalić.

Troškovi života kontinuirano rastu, poskupljenja su u svim segmentima.

Najmanje zlo je smanjenje vlastitih rashoda na način da se uklope u ono koliko imaju novca, a to nekada znači velika odricanja od kvalitetnije ishrane, nekad čak i grijanja, porodice s djecom odriču se dodatnih aktivnosti za djecu, rekao nam je ekonomista Igor Gavran.

- Mi nemamo odgovorne vlasti, ono što imamo je prazni populizam, dodatno destruktivno ponašanje, zaduživanje koje dodatno smanjuje mogućnost intervencije na tržištu, potpuno ignorisanje potreba na tržištu, neumjereno povećanje cijena koje nema uporišta u rastu troškova, nema kontrola ni sankcija. Sve što je urađeno, obični je populizam, kao i zaključavanje cijena koje je dalo minimalne ili nikakve rezultate, kaže Gavran.

Ni sindikati, ni građani nemaju odgovor. Oni čiji bi to posao trebao biti bave se “visokom politikom”. I tako od mjeseca do mjeseca, građani i država sve siromašniji, a džepovi onih koji treba da obezbijede bolji životni standard sve dublji.