Država bez terapije: BiH zemlja najskupljih lijekova i najdužih listi čekanja
Država bez terapije: BiH zemlja najskupljih lijekova i najdužih listi čekanja
Odluka o obustavi primjene odluke o sufinansiranju pruženih zdravstvenih usluga i nabavke lijekova donesena je 7. oktobra 2025. godine od Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH.
Ova vijest izazvala je burne reakcije građana, te su se oglasili članovi pokreta “Glasaj za život”, koji okupljaju pet najvećih udruženja pacijenata u FBiH. Sead Sefić, predsjednik Udruženja oboljelih od raka prostate Federacije Bosne i Hercegovine, kritikovao je odluku i poručio da se ona hitno mora stornirati.
“Ne radi se o administrativnoj odluci, nego se radi o odluci kojom je ugrožen život. Prema tome, pacijenti su nam se javili s razlogom iz jednog osnovnog povoda, a to je da mi pacijenti nemamo više povjerenja u donosioce odluka koji stoje iza zdravlja i zdravstvenog sistema”, poručio je Sefić za FTV.
Za ovu godinu izdvojeno je 500.000 KM za refundiranje lijekova pacijentima koji ih sami kupuju i prema saopštenju Zavoda taj novac već je potrošen. Dovodi se u pitanje tačnost planiranja budžetskih sredstava namijenjenih za nabavku lijekova.
Alma Serdarević Stefanišin, predsjednica Udruženja oboljelih od reumatskih bolesti “Snaga”, uputila je kritike Vladi Federacije zbog neispunjavanja godišnjih zahtjeva koje Fond solidarnosti upućuje.
“Mi moramo reći i da, pored njihovog budžeta koji oni upute vladi, vlada nikad ne ispuni taj iznos. Znači, ne ispuni ni iznos koji duguje zakonom, članom 82, a čak i ne ispuni koliko Fond solidarnosti u suštini traži, jer Fond solidarnosti poprilično zna da svake godine raste broj onkoloških pacijenata i rijetkih bolesti i uvijek traži veći iznos sredstava.”
Iz Zavoda je javnost dobila odgovor putem saopštenja: “U vezi s izjavama koje su se pojavile u javnosti, a koje se odnose na navodnu obustavu financiranja nabavke lijekova za onkološke pacijente od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, obavještavamo javnost da su navedene tvrdnje netačne.” Istaknuto je da se prekida sufinansiranje za lijekove koje pacijenti nabavljaju sami, dok se ne osigura dovoljno finansijskih sredstava.
Veliki problem manifestuje se kroz činjenicu da su u BiH lijekovi za onkološke pacijente najskuplji u regiji.
„Treba gotovo 10.000 konvertibilnih maraka (5.000 eura) mjesečno, tj. na svakih 21 dan. Tu treba još dodati i lijekove za imunitet. Tako da su troškovi stvarno veliki što se tiče kupovine da bi se neko sam finansirao. Iz tog razloga gotovo 99 posto građana kupuje lijekove izvan zemlje“, izjavila je Suzana Kekić, predsjednica Saveza žena oboljelih od raka „Iskra“.
Prema ranijim pisanjima medija, cijene lijekova se drastično razlikuju na tržištu Bosne i Hercegovine i drugih zemalja.
Tako, na primjer, lijek Keytruda od 200 mg u BiH košta 12.000 konvertibilnih maraka (6.000 eura), a u Turskoj 3.200 eura. Vidaza od 100 mg u Turskoj je 100 eura, a u BiH 200 eura bez PDV-a i apotekarske marže. Tecentriq od 1200 mg u Turskoj je dvije hiljade eura, a u BiH 5.800 konvertibilnih maraka (2.900 eura). Lijek Tagrisso kompanije AstraZeneca, koji pokazuje odlične rezultate u liječenju karcinoma pluća, a čiji se dolazak u apoteke očekuje, u Sloveniji košta manje od 3.500 konvertibilnih maraka.
Ružičasti oktobar
Reviziju liste lijekova Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH zakonski treba obavljati svake godine, a to nije slučaj već šest godina. Onkološkim pacijentima moderni lijekovi mogu napraviti veliku razliku u liječenju, a Bosna i Hercegovina zaostaje za Evropom i regijom u nabavci istih. Veliki broj pacijenata traži terapiju van granica BiH, zato što im adekvatno liječenje nije omogućeno u njihovoj zemlji.
“Ružičasti oktobar”, mjesec borbe protiv raka dojke, i ove godine ispraćen je apelima pacijentkinja nadležnim institucijama da reaguju i povećaju standard liječenja. Predsjednica Udruženja oboljelih od karcinoma dojke “Renesansa”, Enida Glušac, objasnila je borbu koju udruženje mora voditi za liječenje, pored borbe koju pacijentkinje već vode sa zdravljem.
“Potrebno je tako malo. Mi kao udruženje pacijenata toliko puta smo bili na razgovorima, pregovorima. Mi smo smišljali, davali mogućnosti zaista optimalna rješenja da se iznađe rješenje ovog problema, ali očigledno da ne postoji dobra volja.”
U nekim državama je standard da se revidira lista lijekova svaka dva mjeseca, a ZZOR FBiH ne ispunjava ni reviziju na predviđenih godinu dana još od 2019. godine. Prema posljednjim informacijama iz februara 2025. godine, 1.312 onkoloških pacijenata nalazi se na listama čekanja, dok je u septembru 2023. taj broj iznosio 812 oboljelih.
Najnovija zvanična statistika pokazuje da je u BiH tokom 2022. godine 7.071 osoba izgubila život zbog karcinoma. Završen je Ružičasti oktobar i prešli smo u Movember, a reviziju liste lijekova pacijenti još čekaju.
Rijetka oboljenja
Slične izazove imaju i osobe koje žive s rijetkim bolestima. Amina Helja iz Sarajeva, danas 29-godišnjakinja, godinama je nesvjesno živjela s plućnom arterijskom hipertenzijom. Iako je rođena sa srčanom manom koja joj je operisana u djetinjstvu, pravu dijagnozu dobila je tek 17 godina kasnije.
Upozorila je na nedostatke zdravstvenog sistema u Bosni i Hercegovini po pitanju liječenja ove bolesti.
“Obzirom da u BiH treba jako dugo da se ustanovi dijagnoza plućne arterijske hipertenzije, ti pacijenti od normalnog nivoa već postaju teški pacijenti i potrebne su im minimalno dvije kombinacije lijekova koje su danas u regionu dostupne, a da ne govorim o EU. Mi nažalost u Bosni i Hercegovini nemamo pristup tome.” Amina je još jedna od brojnih pacijenata u FBiH koji su u inostranstvu morali tražiti lijekove koji su im potrebni da prežive.
mr. sci. dr. Anela Šubo, prof. dr. Ismet Gavrankapetanović, dr. Edin Begić, Amina Helja foto: Tacno.net/Darjan Peršić
Oglasili su se i ljekari iz Opće bolnice “Abdulah Nakaš” porukom nadležnim institucijama da reaguju na probleme s kojima se pacijenti i ljekari susreću. “Želimo pored ovog oboljenja da inače ukažemo na ta rijetka oboljenja koja su u zemljama kao BiH još uvijek nedovoljno osvijetljena”, poručio je prof. dr. Ismet Gavrankapetanović, direktor Opće bolnice.
Pri Zavodu zdravstvenog osiguranja FBiH postoji Fond za tretman rijetkih bolesti i ljekari ističu važnost aktiviranja ove institucije u modernizaciji liječenja ovih pacijenata.
Godinama se postavljaju nova pitanja u vezi s finansiranjem lijekova u BiH, dok na mnoga pitanja još nema odgovora. Pacijenti se liječe u drugim državama, jer ne mogu čekati te odgovore. Dok se u Evropi i regiji inovativnim lijekovima produžavaju životi pacijenata, u BiH se produžava lista čekanja.
