Okružno javno tužilaštvo u Trebinju još prikuplja informacije o prometnoj nesreći sa smrtnim ishodom koja se dogodila 30. jula 2025. godine na magistralnoj cesti Foča – Sarajevo, u mjestu Sijeračke stijene, u kojoj je život izgubila Aida Softić, dok je njezin otac zadobio teške tjelesne povrede, piše Faktor.ba.

Struka već godinama upozorava da je dionica na kojoj se dogodila ova tragedija tempirana bomba. Prema mišljenju stručnjaka, ova nesreća, kao i mnoge druge prije nje, posljedica je sustavnog nemara. Sve kritike za nemar idu uglavnom na račun Puteva RS-a koji su zaduženi za nadzor ove dionice.

A da upozorenja struke nisu bez osnove, svjedoči i slična tragedija koja se dogodila samo nekoliko kilometara dalje, na istoj magistralnoj cesti, za koju je nedavno podignuta optužnica protiv ovog poduzeća. U tunelu na dionici Dobro Polje – Miljevina 28. novembra 2023. godine prilikom prolaska kamiona došlo je do obrušavanja stijenske mase, koja je probila kabinu vozila i usmrtila vozača Sinišu Mitrovića iz Dervente.

Bez obzira na tragične posljedice i krivičnu odgovornost u prethodnim slučajevima, stanje na putu Foča – Sarajevo ostaje nepromijenjeno. Za to vrijeme životi vozača i putnika i dalje zavise od toga hoće li se neko iz institucija konačno osvrnuti na upozorenja struke.

Najgore ceste u Evropi – BiH obojena crnom bojom

Nažalost, ova dionica nije jedina opasna u BiH – putevi u BiH spadaju među najgore u Evropi. Ovog ljeta objavljena je karta koja prikazuje evropske zemlje prema kvalitetu puteva i autoputeva. Zemlje su na karti prikazane jednom od pet boja – plava znači veoma dobre ceste, zelena dobre, žuta prosječne, crvena lošije, a crna najlošije. BiH je označena crnom bojom, što znači da ima najlošije puteve u Evropi, što mnoge korisnike nije iznenadilo. Susjedna Hrvatska našla se u zelenoj kategoriji, odnosno u drugoj najboljoj grupi.

Prema karti objavljenoj u okviru Global Competitiveness Reporta Svjetskog ekonomskog foruma, BiH je dobila ocjenu 2,8 od mogućih 7, što je svrstava među zemlje s najlošijim putevima u Evropi. S tom ocjenom BiH je tek neznatno iznad Moldavije (2,6), dok su i druge zemlje regije poput Bugarske i Rumunije takođe označene kao zemlje s lošijom infrastrukturom.

Niska ocjena putne infrastrukture u BiH nije samo estetski ili komunalni problem – ona ima i ozbiljne sigurnosne posljedice. Prema podacima Evropske komisije, BiH bilježi prosječno 81 smrtni slučaj na milion stanovnika u saobraćaju, što je skoro 80% više od prosjeka EU-a (46 na milion).

Zastrašujuće brojke i upozorenja struke

Stručnjaci ističu da BiH hitno treba sistemski plan obnove i modernizacije saobraćajne infrastrukture. Prema zabrinjavajućim statistikama iz BiHAMK-a, tokom prošle godine u BiH su u saobraćajnim nesrećama poginule 222 osobe, dok je njih 11.300 teže ili lakše povrijeđeno. Na putevima u BiH zabilježeno je čak 35.854 saobraćajnih nesreća, od kojih je 8.007 imalo za posljedicu povrijeđenog ili poginulog putnika.

JP Ceste Federacije usvojilo je definiciju za opasno mjesto – “crna tačka” – na magistralnim putevima Federacije BiH. Takvim mjestom smatra se raskrsnica ili dio puta dužine do 300 metara ako se na tom mjestu u protekle tri godine dogodilo:

• 12 ili više istovrsnih saobraćajnih nesreća s povrijeđenim ili poginulim osobama,
• 3 ili više istovrsnih nesreća s istom grupom učesnika i načinom događaja s povrijeđenima ili poginulima, ili
• 15 ili više saobraćajnih nesreća bez obzira na posljedice.

Studija o utvrđivanju lokacija na mreži magistralnih puteva u Federaciji BiH na kojima se događaju učestale saobraćajne nesreće (“crne tačke”) urađena je 2024. godine, na osnovu prikupljenih podataka o nesrećama u periodu od 2021. do 2023. godine. Rezultati studije pokazali su 124 lokacije identificirane kao opasna mjesta, od čega je 51 mjesto označeno kao izuzetno opasna “crna tačka”, saopćeno je iz JP Ceste Federacije, prenosi Faktor.

Identifikacija potencijalnih “crnih tačaka” na području Federacije BiH vrši se na osnovu zapisnika o saobraćajnim nesrećama, odnosno podataka MUP-a i izlaska na lice mjesta. Veliki problem predstavlja nepostojanje jedinstvene baze podataka o saobraćajnim nesrećama, koja bi olakšala identifikaciju opasnih mjesta na magistralnoj mreži, navode iz Cesta Federacije BiH.

Podsjetimo, u studiji provedenoj za period od 2013. do 2015. godine identificirano je ukupno 109 opasnih lokacija, od kojih je 31 izdvojena kao prioritet za sanaciju. Dakle, stanje ne samo da nije bolje – već je i gore.