Bosna i Hercegovina spada među rijetke evropske zemlje u kojima ne postoje pouzdana istraživanja javnog mnjenja o popularnosti političkih stranaka i lidera.

Za razliku od većine država u regionu, domaća javnost rejting političara može samo nagađati.

 

U zemljama bivše Jugoslavije poput Hrvatske, Slovenije i Crne Gore, ankete se objavljuju gotovo svakog mjeseca i predstavljaju važan pokazatelj političkih trendova. Prema podacima koje je prije desetak dana objavio Politico, u Sloveniji trenutno vodi SDS sa 28% podrške, dok vladajuća GS ima 20%, a njihov koalicioni partner SD oko 9%. U Hrvatskoj, prema istraživanju portala Index, HDZ ima 27,7%, a SDP 21,4% podrške. U Crnoj Gori, anketa objavljena na Vijesti.me sredinom oktobra pokazala je da DPS ima 25,8%, ZZBCG 23,5%, a PES 20,3% podrške.

Situacija u Bosni i Hercegovini potpuno je drugačija. Pouzdani podaci o političkim rejtingima ne postoje, osim opšte pretpostavke da među tri konstitutivna naroda dominiraju SDA, SNSD i HDZ. Povremene ankete koje se pojavljuju u javnosti često dolaze iz stranačkih krugova ili su rezultat interesnih kampanja, zbog čega im se vjerodostojnost s pravom dovodi u pitanje.

Stručnjaci upozoravaju da ozbiljna istraživanja javnog mnjenja nisu samo tehnička stvar, nego i važan mehanizam demokratije, jer povećavaju transparentnost i omogućavaju građanima da prate rad političkih partija i procjenjuju njihovu odgovornost prema javnosti.

Bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH, Vehid Šehić, u izjavi za Nezavisne novine kaže da su domaće ankete uglavnom naručene od političkih stranaka i da se njima manipuliše kako bi se stvorila pogrešna slika u javnosti.

“U BiH istraživanja pogoduju onima koji su ih naručili. Ako ste platili da se sprovede istraživanje, onda ono pogoduje vama, tako da ta istraživanja nisu relevantna. Najbolji primjer je sada u Srbiji, gdje imate rezultate u skladu s agencijom koja ih radi, pa imate jedno istraživanje koje pokazuje da vladajuća partija u Srbiji ima 49,4 odsto, a studenti deset odsto podrške, a drugo istraživanje tvrdi da studenti imaju 44,5 odsto podrške, a stranka na vlasti 34 odsto”, rekao je Šehić.

On naglašava da prava istraživanja predstavljaju naučni proces koji se mora provoditi po jasno definisanim metodološkim pravilima, uz angažman stručnog osoblja. Kada se sprovode profesionalno, kaže, razlika između rezultata anketa i izbornih ishoda bude minimalna.

Šehić ističe da nepouzdane ankete najviše odgovaraju strankama na vlasti, jer ne žele da građani znaju koliku podršku zapravo imaju.

“Negativni rezultati mogu uticati na percepciju javnog mnjenja u zemlji, i zato takvih istraživanja kod nas nema. Ali vidjećete pred naredne izbore kada se pojave nekakve ankete koje su obično naručene i čiji rezultati se friziraju”, zaključuje on.