Revizija učinka o realizaciji preporuka u oblasti poticaja u poljoprivredi u Federaciji BiH pokazala je da nadležne institucije nisu u potpunosti unaprijedile sistem nakon ranijih nalaza, te da i dalje postoje značajni nedostaci u planiranju, provođenju i praćenju poticajnih mjera.

Iako se iz budžeta izdvajaju značajna sredstva za podršku poljoprivrednoj proizvodnji, revizori su utvrdili da ne postoji dovoljno jaka veza između dodjele poticaja i strateških ciljeva razvoja sektora. Programi poticaja često nisu zasnovani na jasnim analizama potreba, niti su međusobno usklađeni između federalnog i kantonalnog nivoa, što dovodi do neujednačene i nedovoljno efikasne raspodjele sredstava.

Poseban problem predstavlja nedostatak pouzdanih podataka i sistemskog praćenja efekata poticaja. Zbog toga institucije nemaju jasnu sliku o tome u kojoj mjeri izdvojena sredstva doprinose povećanju proizvodnje, konkurentnosti i održivosti poljoprivrede.
Revizija također ukazuje da dio ranije datih preporuka nije u potpunosti realiziran, posebno u segmentima unapređenja kontrolnih mehanizama, izvještavanja i koordinacije između nadležnih institucija.

Zaključak revizije je da postojeći model poticaja još uvijek ne osigurava očekivane rezultate u razvoju poljoprivrede, te da su potrebne sistemske promjene. Preporučuje se jasnije planiranje mjera, bolje usklađivanje politika na svim nivoima vlasti, te uspostavljanje efikasnijeg sistema praćenja i evaluacije kako bi se osiguralo odgovorno i svrsishodno korištenje javnih sredstava.

U izvještaju u kojem se analizira koliko su se ispoštovale preporuke ranijih izvještaja o učinkovitosti poticaja u poljoprivredi, navodi se i da Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju nije razmatrala raniji izvještaj revizije učinka, tako da je izostalo donošenje zaključaka kojima bi se obavezale nadležne institucije na efikasnu realizaciju preporuka. Također, Izvještaj nisu razmatrali odbori za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Parlamenta FBiH, kao ni skupštine kantona iz uzorka.

U izvještaju se navodi da poljoprivredni poticaji nisu planirani na odgovarajući način s obzirom na to da nisu bili u skladu sa strateškim ciljevima i principima iz produžene Strategije razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja 2015–2019. godine, niti je izvršena obaveza prilagođavanja Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Evropske unije. 

- Postavljeni ciljevi novčanih poticaja bili su općeniti i bez odgovarajućih indikatora za praćenje ostvarenih učinaka. Kantonalni poljoprivredni programi nisu harmonizirani sa federalnim programima utroška poticajnih sredstava, što nije u skladu s propisima i može negativno uticati na konkurentnost poljoprivrednika. U posmatranom periodu federalni i kantonalni programi poticaja nisu blagovremeno doneseni, zbog čega poljoprivrednici nisu imali informacije potrebne za donošenje odluka o zasnivanju proizvodnji – navodi se.  

Nisu uspostavljeni ni funkcionalni poljoprivredni registri, sistemi za identifikaciju zemljišnih parcela i životinja niti poljoprivredni informativni centar, koji predstavljaju osnovne pretpostavke za odgovarajuće planiranje i praćenje efekata poljoprivrednih poticaja.

- Nadležna ministarstva nisu osigurala odgovarajuće praćenje efekata poljoprivrednih poticaja i izvještavanje o stanju poljoprivrede. Nije ostvareno povećanje ukupne poljoprivredne proizvodnje i brojčanog stanja stočnog fonda uprkos utrošenim budžetskim sredstvima za novčane poticaje u FBiH, koji su u periodu 2020–2022. godine iznosili cca 381 milion KM. 

Također, prema izvještaju, svi dostupni makroekonomski pokazatelji pokazuju da poljoprivredne proizvodnje uglavnom stagniraju, a u određenim segmentima imaju i trend smanjenja.

(zurnal.info)