Tri najjače stranke u zemlji zajedno okupljaju tek oko 15 posto svih upisanih birača

"Vlast koju podržava tek šestina", brojke koje otvaraju pitanje legitimiteta

zlaznost od oko 42 posto najniža je u modernoj historiji BiH, a ruku na srce, ide u prilog onima koji imaju disciplinirano članstvo

Dok se na konferencijama za medije proglašavaju pobjede, brojke o ukupnom biračkom tijelu pokazuju drugačiju sliku: tri najjače stranke u zemlji zajedno okupljaju tek oko 15 posto svih upisanih birača.

Nakon općih izbora održanih 4. oktobra, u javnom prostoru dominiraju procentualni udjeli i podjele mandata. međutim potrebno je razumijevati izborni ishod i važno je gledati i drugi nazivnik: ne samo koliko je posto glasova stranka dobila među onima koji su izašli, nego koliki je to dio ukupnog biračkog tijela.

Šta se tvrdi 

Dakle u odnosu na ukupan broj birača za SDA glasalo nešto više od šest posto građana BiH. SNSD i Milorada Dodika podržava oko pet posto, dok HDZ ima jedva tri posto. Zaključak glasi da ove stranke, uprkos novcu, nacionalnim tenzijama i zaposlenima u javnom sektoru kojima raspolažu, jedva mogu mobilizirati petnaest posto stanovništva. Dakle radi se podršci samo jedne šestine ljudi u ovoj zemlji.

Naime, te tri stranke u odnosu na prethodne izbore izgubile su gotovo 90.000 birača, a niko o tome ne govori. 

Šta pokazuju dostupni podaci

Preliminarni podaci Centralne izborne komisije BiH u velikoj mjeri potvrđuju prethodno iznesene tvrdnje. U Centralnom biračkom spisku upisano je 3.414.364 birača, a izlaznost je, prema preliminarnim podacima, iznosila 42,02 posto, naspram oko 50 posto na izborima 2022. godine. Dakle naslov je moguće bilo sročiti kao "rekordno niska izlaznost".

Kad se broj glasova podijeli s ukupnim brojem upisanih birača, dobije se sljedeće:

 
  • SDA je za Predstavnički dom PSBiH u Federaciji dobila oko 229.000 glasova, što je oko 6,7 posto svih upisanih birača. Dodaju li se glasovi iz RS, SDA je blizu 240.000.
  • HDZ BiH je u Federaciji dobio oko 101.000 glasova, što je oko 3 posto biračkog tijela.
  • SNSD je prema preliminarnim podacima uvjerljivo prvi u Republici Srpskoj, ali konačne brojke za državni nivo još nisu objavljene, pa tvrdnju o "oko pet posto" nisam mogao samostalno provjeriti.

Zbir šest, pet i tri posto daje oko 14 posto, što je blizu "petnaest posto" i "jedne šestine" koje smo spomenuli.

Paradoks: manje glasova, više procenata

Najzanimljiviji je dio analize je poređenje s izborima 2022. godine, a za Federaciju pokazuje:

 
  • SDA: 238.116 glasova (24,40 posto) → 229.213 (30,63 posto), dakle 8.903 glasa manje, ali 6,2 procentna boda više;
  • SDP: 131.328 → 115.260 glasova, dakle 16.068 manje, ali 1,9 bodova više;
  • HDZ BiH: 130.566 → 101.432 glasa, dakle 29.134 manje, ali 0,2 boda više.

Drugim riječima, glasovi su pali, a procenti rasli. Razlog je jednostavan: izlaznost je pala brže nego broj glasova pojedinih stranaka. Kad kod kuće ostane svaki peti raniji glasač, stranke s čvrstom, disciplinovanom bazom bilježe bolji procentualni rezultat čak i kad imaju manje glasova. Niska izlaznost tako, paradoksalno, utvrđuje postojeće odnose snaga.

Što se tiče "gotovo 90.000" izgubljenih glasova, na osnovu objavljenih federalnih podataka može se potvrditi pad od oko 38.000 za SDA i HDZ BiH zajedno. Preostali dio mogao bi se odnositi na SNSD.

 

Šta ova računica ne govori

Pošteno je navesti i protuargumente. Bosanskohercegovačke stranke se uglavnom takmiče za etnički definirana biračka tijela, pa ni jedna od njih ne može očekivati većinu u cijeloj državi. HDZ BiH, naprimjer, računa na hrvatske birače, koji čine znatno manji dio stanovništva, tako da je tri posto ukupnog biračkog tijela za njega strukturalno blizu plafona. Osim toga, vlast u BiH ne formira jedna stranka nego složene koalicije na više nivoa, pa je "šestina" samo jedan od načina da se izmjeri legitimitet, a ne pravni argument.

Ipak, brojka ostaje politički važna. Izlaznost od 42 posto znači da većina upisanih birača nije glasala ni za koga, a oni koji su glasali raspodijelili su glasove na desetine lista. Rezultat je da partije koje u javnosti nastupaju kao nosioci "volje naroda" za svojom listom ima manje od petine ukupnog biračkog tijela.

Šta dalje

Stručnjaci već godinama upozoravaju da u BiH niska izlaznost nije nužno znak nezainteresovanosti, nego i razočarenja, odlaska mladih i nepovjerenja u izborni proces. Dok se to ne promijeni, ostaje činjenica da se o sudbini zakona, a potencijalno i Ustava, odlučuje u okvirima koje oblikuje manjina upisanih birača. Pitanje koje se postavlja, a na koje politika još nije odgovorila, glasi: ko će mobilizirati većinu koja ostaje kod kuće?