Ogroman je broj udruženja koja se zovu boračka, a pečati se nose po džepovima i po kućama
Bošnjaković: Ogroman je broj udruženja koja se zovu boračka, a pečati se nose po džepovima i po kućama
Savezi i udruženja koja u suštini ne pomažu svom članstvu, ne znam zašto bi postojali, govori Aljo Bošnjaković
Federalno ministarstvo za pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata u ovoj godini je za sufinansiranje rada udruženja proisteklih iz odbrambeno-oslobodilačkog rata osiguralo 820.000 KM. Od toga je putem poziva raspoređeno 610.000 KM za programe rada reprezentativnih boračkih udruženja i saveza.
Danas niko ne priča o zakonu
Postavlja se pitanje koja su reprezentativna boračka udruženja i savezi jer u Federaciji BiH nikada nije donesen zakon o posebnom društvenom značaju. Upravo ovaj zakon propisuje norme koje će morati ispuniti svaka boračka organizacija na kantonalnom nivou, odnosno ukoliko želi da bude boračka organizacija od posebnog društvenog interesa za FBiH. Primjera radi, boračka organizacija koja želi biti reprezentativna i predstavlja boračku kategoriju ima obvezu prikupiti najmanje 50 posto članstva iz te kategorije.
Prijedlog zakona o boračkim udruženjima od posebnog društvenog značaja je 2018. godine usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, ali nikada nije potvrđen u Domu naroda FBiH.
U Federaciji sada ima oko 1.700 boračkih udruženja.
Alju Bošnjakovića, predsjednika Saveza dobitnika najvećih ratnih priznanja FBiH pitali smo na osnovu čega se određuje da li je neki savez ili udruženje reprezentativan da bi dobivao novac sa federalnog nivoa.
- Imaju kriterije na temelju kojih se boduje. Još 2018. godine u Zastupničkom domu FBiH prošao je zakon o udruženjima od posebnog društvenog značaja, da se moraju imati savezi na kantonalnom nivou, a kantonalna općinska... To je došlo do Doma naroda na kojem je zbog jednog amandmana tada zaustavljeno i danas niko o tome ne priča - rekao nam je Bošnjaković.
Osvrnuo se na naše pitanje za koje bi trebalo biti reprezentativno onoliko koliko pomažu populaciji koju predstavljaju.
Po kojem se zakonu dijeli novac parazitskim udruženjima i savezima
- Ja bih presretan bio da je to najveći uvjet i kriterij jer savezi i udruženja koja u suštini ne pomažu svom članstvu, ne znam zašto bi postojali. Ogroman je broj udruženja koja se zovu boračka, au suštini pečati se nose po džepovima, po kućama i uglavnom se apliciraju za financiranje rada i određenih značajnih datuma i tako dalje. Međutim, tu je do zakona o udruženjima i fondacijama što je to dopušteno na takav način da se formiraju. Mislim da ima udruženja i saveza koje nitko ne kontrolira - kazao je Bošnjaković.
Razgovarali smo i sa Hamzom Krkalićem, predstavnikom Federalnog udruženja Kamp boraca.
- Pitam federalnog ministra za boračka pitanja Nedžada Lokmića po kom zakonu se dijeli novac, ako nemamo zakon o udruženjima od posebnog društvenog značaja. To je protivzakonito. Oni to rješavaju nekim odlukama, ugovorima, definirali su se kao neka krovna udruženja i kao oni suni predstavnici i oni predstavljaju borbu. Gdje su kada su se donosile izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, član 81. koji je zakinuo borce. Šta je sa boračkim dodatkom... Ja ta udruženja i saveze zovem parazitskim. Gdje su im članovi? Što su uradili i rade na poboljšanju prava boraca- pitao je Krkalić.
