Zlato, bušotine i strah: Šta se sprema Jezeru i dolini Plive?

Ipak, poništenje ovog rješenja ne znači automatski obustavu svih istražnih aktivnosti na širem području. Dok se nastavlja pravna borba, aktivisti upozoravaju na radove u blizini naselja i vodotoka te traže reakciju nadležnih institucija.

Bušenja u blizini kuća i rijeke Plive

Ekipa Gerile zabilježila je 25. oktobra radove na postojećoj bušotini na području Otomalja, u blizini kuća, rijeke Plive, obližnjih potoka i jezera Đol. Ovi radovi ponovo su otvorili pitanje geoloških istraživanja na području Jezera i Mrkonjić Grada, ali i kontrole aktivnosti koje se provode u blizini naseljenih mjesta i prirodnih resursa.

Na ovom području nalaze se dva odvojena istražna prostora – Sinjakovo, koje obuhvata dijelove opština Mrkonjić Grad, Šipovo i Jezero, te Jezero, koje obuhvata dio brda Otomalj. Nosilac istražnih prava je kompanija SNK Metali iz Bijeljine, povezana s kompanijom Lykos Balkan Metals i australijskom grupacijom Yugo Metals Limited, koje istražuju potencijal za pronalazak zlata i drugih vrijednih mineralnih sirovina.

Istraživanja zlata, srebra, bakra i antimona u okviru projekta Golden Hills privukla su pažnju međunarodne investicijske javnosti, posebno nakon objavljivanja rezultata koji ukazuju na prisustvo zlata na lokalitetu Erak. Prema podacima kompanije Yugo Metals, u jednoj od istražnih bušotina zabilježen je interval dužine 36,1 metar s prosječnim sadržajem od 2,3 grama zlata po toni stijene, dok je unutar tog intervala na jednom metru izmjereno čak 42,5 grama zlata po toni.

Ovi rezultati ukazuju na mineralni potencijal područja, ali sami po sebi ne predstavljaju potvrdu komercijalno isplativog nalazišta. Za takvu procjenu potrebna su daljnja istraživanja, utvrđivanje obima mineralnih resursa i analiza ekonomske opravdanosti eventualne eksploatacije.

Dodatnu pažnju projektu donijela je objava od 25. oktobra na njemačkoj investicijskoj platformi Small- and MicroCap Equity, u kojoj je Golden Hills predstavljen u kontekstu rastuće evropske potrebe za strateškim sirovinama. Posebno se izdvaja antimon, metal čiji značaj raste zbog industrijske primjene i nastojanja Evrope da smanji zavisnost od ograničenog broja dobavljača. Ipak, predstavljanje projekta na investicijskoj platformi ne znači da je potvrđeno novo ulaganje niti da su utvrđene komercijalno isplative rezerve.

Iza kompanije Yugo Metals nalazi se i Miloš Bošnjaković, jedan od ljudi koji su učestvovali u pokretanju rudarskog projekta Vareš. Nakon angažmana u kompaniji Adriatic Metals, nastavio je aktivnosti u sektoru mineralnih sirovina kroz Lykos Metals, koji je kasnije promijenio naziv u Yugo Metals. Njegova povezanost s projektom dodatno je skrenula pažnju na mogućnost razvoja novog rudarskog poduhvata u Bosni i Hercegovini.

Mještani strahuju za Plivu i Vrbas

Aktivisti Udruženja građana „Dolina Plive“ navode da se pojedini istražni radovi izvode na udaljenosti od približno 300 do 400 metara od rijeke Plive. Zbog blizine vodotoka, posebno su zabrinuti zbog mogućih posljedica buduće eksploatacije mineralnih sirovina.

Pliva protiče kroz Jezero i Šipovo, nastavlja prema Jajcu i ulijeva se u Vrbas. Zbog te povezanosti, eventualno zagađenje moglo bi imati posljedice i nizvodno, izvan neposrednog područja istraživanja. Ipak, konkretni rizici zavise od karakteristika nalazišta, načina izvođenja radova, tehnologije eventualne eksploatacije i upravljanja otpadom, zbog čega su neophodne stručne procjene i transparentan nadzor.

Aktivisti upozoravaju i na nedovoljnu dostupnost informacija o tome koje se sirovine istražuju i kakvi su dugoročni planovi investitora. Smatraju da javnost mora biti pravovremeno informisana o svim aktivnostima koje bi mogle uticati na okoliš i kvalitet života lokalnog stanovništva.

Suzana Rajković, aktivistkinja Udruženja građana „Dolina Plive“, ističe da se geološka istraživanja provode u tri opštine – Mrkonjić Grad, Šipovo i Jezero. te prokomentarisala odluku Okružnog suda u Banjoj Luci.

“Drago mi je da sudovi dobro rade svoj posao, jer je ovo već treća presuda koja je u našu korist. Ovo je još jedna dobijena pravna bitka, ali našoj borbi još nije došao kraj. Ima tu još mnogo toga protiv čega treba da se izborimo. Kada potpuno spakuju mašine, zapečete bušotine i odu sa svih lokacija, tek tada možemo predahnuti”, rekla je ona.

Aktivisti prijavili nastavak bušenja

Prema navodima aktivista, bušenje se nastavlja uprkos sudskoj odluci, zbog čega su slučaj prijavili inspekciji i očekuju izlazak nadležnih službi na teren. Za sada je važno utvrditi na osnovu kojih konkretnih odobrenja se radovi izvode i da li se poništeno rješenje odnosi na aktivnosti zabilježene na području Otomalja.

“Bušenje se nastavlja uprkos presudi. Preduzeli smo već neke korake, prijavili inspekciji i očekujemo njihov izlazak na teren u što kraćem roku. Samo još da naglasim da veliku zahvalnost dugujemo Centru za životnu sredinu iz Banjaluke koji je vodio ovaj spor protiv Ministarstva energetike i rudarstva. Centar za životnu sredinu aktivno učestvuje u ovoj našoj borbi protiv geoloških istraživanja i potencijalnog otvaranja rudnika”. rekla je Suzana Rajković.

Građani traže odgovornost institucija

Geološka istraživanja na području Jezera i Sinjakova već godinama izazivaju protivljenje dijela lokalnog stanovništva. Mještani traže veću transparentnost i odgovore o tome kako bi istraživanja i eventualna eksploatacija mogli uticati na njihov životni prostor.

Zabrinutost dodatno podstiču raniji navodi o zamućenju rijeke Jošavke tokom istraživanja na području Kovačevca. Zbog toga aktivisti traže da se prijave provjere, da se stanje vodotoka stručno prati i da rezultati inspekcijskih kontrola budu dostupni javnosti.

Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske ranije je zastupalo stav da geološka istraživanja ne znače automatski otvaranje rudnika. Aktivisti, međutim, smatraju da se o mogućim dugoročnim posljedicama mora raspravljati prije donošenja odluka koje bi mogle ugroziti prirodne resurse i lokalne zajednice.

Rajković kritikuje odnos Ministarstva prema stanovnicima ovog područja.

“Odnos Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske prema građanima ovog kraja je potpuno maćehinski. Bez obzira što im sud konstantno obara sva rješenja koja nisu u skladu sa zakonom o geološkim istraživanjima, oni kao na traci izdaju nova sa još većim manjkavostima. Smatram da svako ministarstvo treba da bude u službi građana a ne u službi stranih kompanija koje su došle samo da izvuku profit. Ovaj projekt koji se sprovodi na našem kraju je potpuno štetan i ne donosi nikakvu korist građanima niti lokalnim zajednicama. Postavljam pitanje ministru energetike i rudarstva gospodinu Petru Đokiću, da nam napokon odgovori na pitanje- Ko ima korist od ovog projekta?”, navela je Rajković.

Poništenje rješenja ne znači kraj istraživanja

Odluka Okružnog suda u Banjoj Luci predstavlja važan pravni korak, ali ne znači automatski da su obustavljena sva geološka istraživanja na širem području. Budući da postoje odvojeni istražni prostori i različita upravna rješenja, potrebno je utvrditi na osnovu kojih dozvola se radovi nastavljaju na konkretnim lokacijama.

Za stanovnike doline Plive ostaju ključna pitanja o zakonitosti radova, kontroli bušenja i zaštiti vodotoka. Od nadležnih institucija očekuju da provjere prijave, objave relevantne informacije i osiguraju da se istražne aktivnosti provode u skladu sa zakonom.

Dok investitori ispituju mineralni potencijal ovog područja, mještani nastavljaju upozoravati na potrebu zaštite Plive, Vrbasa i prirodnih resursa od kojih zavise lokalne zajednice. Sudska odluka jeste važan korak, ali konačni odgovori zavisit će i od postupanja nadležnih institucija, transparentnosti daljnjih istraživanja i rezultata stručnih procjena.

(Jajce Online)