Banke u FBiH sve više zarađuju na naknadama, a građani su najveći izvor prihoda, evo i koliko
Banke u FBiH sve više zarađuju na naknadama, a građani su najveći izvor prihoda, evo i koliko
Podaci Agencije za bankarstvo FBiH za prvih šest mjeseci ove godine
Naknade i provizije ostaju značajan izvor prihoda banaka u Federaciji BiH.
U prvih šest mjeseci ove godine prihodi po ovom osnovu povećani su za 20 miliona KM, odnosno 6,7 posto, a podaci Agencije za bankarstvo FBiH pokazuju da najveći dio dolazi od građana. Kada se pogleda vrsta usluge, na prvom mjestu je kartično poslovanje, piše Akta.
Dok se zarada banaka najčešće posmatra kroz kamate na kredite, značajan dio prihoda dolazi i od svakodnevnih bankarskih usluga poput korištenja kartica, vođenja računa, platnog prometa i drugih naknada.
Struktura prihoda pokazuje da bankama među naknadama najviše donosi kartično poslovanje, i to 30,8 posto ukupnih prihoda od naknada i provizija.
Na drugom mjestu su naknade po računima, sa udjelom od 21,6 posto.
Slijedi unutrašnji platni promet sa 12,9 posto, dok naknade povezane s inostranim platnim prometom čine dodatnih 11,1 posto prihoda.
Drugim riječima, samo kartično poslovanje i naknade po računima zajedno čine više od polovine prihoda banaka od naknada i provizija.
Kada se tome dodaju domaći i inostrani platni promet, ove četiri kategorije čine više od tri četvrtine prihoda po ovom osnovu.
Još zanimljivija je struktura prema tome ko bankama plaća naknade.
Najveći dio prihoda od naknada i provizija dolazi od stanovništva – 41,9 posto.
Odmah iza građana su privatna preduzeća, koja bankama donose 39,6 posto prihoda od naknada, dok se na bankarske institucije odnosi 8,7 posto.
Građani i privatne kompanije tako zajedno generiraju više od 81 posto svih prihoda banaka od naknada i provizija.
Podatak je posebno zanimljiv ako se posmatra zajedno sa strukturom prihoda od kamata. I tu su građani najveći pojedinačni izvor – na stanovništvo otpada 49,6 posto kamatnih prihoda banaka, dok privatna preduzeća učestvuju sa 27,6 posto.
To pokazuje koliko je poslovanje sa stanovništvom značajno za bankarski sektor: građani su najveći pojedinačni izvor i prihoda od kamata i prihoda od naknada.
Agencija u pokazateljima profitabilnosti navodi i neto prihod od naknada i provizija, odnosno razliku između prihoda koje banke ostvare i rashoda koje imaju po ovom osnovu.
U prvih šest mjeseci 2026. taj neto prihod iznosio je 230,26 miliona KM, dok je u istom periodu 2025. iznosio 215,63 miliona KM.
To znači da je neto prihod banaka od naknada i provizija za godinu povećan za približno 14,6 miliona KM.
Istovremeno su banke u prvom polugodištu imale 90,3 miliona KM rashoda po osnovu naknada i provizija, naspram 84,9 miliona KM godinu ranije.
Iako prihodi od naknada rastu, oni nisu glavni izvor zarade bankarskog sektora. Glavni izvor su kamate.
Naime, neto kamatni prihod banaka u prvom polugodištu iznosio je 474,5 miliona KM, dok je neto prihod od naknada i provizija bio 230,3 miliona KM.
A među samim naknadama, kartice i računi ostaju dva najvažnija izvora prihoda.
