Alija Torlak: između stvarnostii narodnog vjerovanja


Alija Torlak jedan je od najpopularnijih bosanskih junaka osmanskog perioda. Još za života pjevali su pjesme o njegovoj snazi, odvažnosti i hrabrosti, a nakon smrti njegov mezar je postao kultno mjesto Bošnjaka.

Srednjovjekovni Vinac i njegov zaštitnik Alija Torlak 

Zaštitnik Vinca i zapovjednik vojne posade u tvrđavi krajem XVI i početkom XVII stoljeća bio je Ali-aga, sin Mustafin, odnosno naš čuveni junak Alija Torlak. To znamo na osnovu opširnog popisa Bosanskog sandžaka iz 1604. godine, prema kojem je Ali-aga u nahiji Vinac uživao najveći timar, koji se sastojao od: čifluka, jednog zemina i dvije mezre s ukupnim prihodima od 1850 akči. Inače, srednjovjekovni Vinac ili Vinčac na desnoj obali Vrbasa udaljen je otprilike 13 kilometara južno od Jajca. Sudeći po tankim zidovima, napravljen je najkasnije u XIII stoljeću. Pojavom vatrenog oružja zidovi su mu ojačani. Čini se da je u početku bilo planirano da Vinac bude utvrđeni dvorac. Međutim, izgradnjom Jajca, početkom XV stoljeća, Vinac je postao vojno utvrđenje čija je primarna funkcija bila sprječavanje napredovanja neprijateljske vojske prema kraljevskom Jajcu.

Grad je smješten na stijeni nadmorske visine 500 metara, koja se strmo obrušava u dolinu. Imao je podgrađe, gdje su 1453. godine odmara-li dubrovački trgovci na putu ka kralju Tomašu u Jajcu. Upravo se te 1453. godineVinac prvi put javlja u historijskim izvorima.

Do 1498. godine, kada su ga Turci ponovo osvojili, bio je u sastavu Jajačke banovine. U osmansko-ugarskim doku-mentima iz 1503. i 1519. godini navodi se da Vinac pripada Osmanlijama.

 Da li je Vinac nakon toga neko vrijeme ponovo bio u rukama Ugara, nije nam poznato. Za razliku od Kreševljakovića, Hazim Šabanović smatra da jeste, potvrđujući podatak Evlije Čelebija, koji je zabilježio da su Turci defnitivno Vinac osvojili 1527-8. godine.
 U defterima se javlja 1562. godine kao utvrđeni grad i središte istoimene nahije.

 Evlija Čelebi je napravio kratku zabilješku o Vincu, navodeći da se u gradu nalazi dizdar, zapovjednik grada, nekoliko vojničkih kuća i Sulejman-hanova džamija.

Džamija se nalazila 200 m od utvrđenja niz padinu. Danas je na njenom mjestu sagrađena munara. Nakon ukidanja vojne posade, u podgrađu Vinca sagrađena je druga džamija. Polovinom XX stoljeća Mazalić je za ovu seosku džamiju pod gradom napisao da je: „...obična s drvenom munarom.”

 Krajem XVII stoljeća,1693. godine, zapovjednik grada Vinca bio je ćehaja jajačkog kapetana. Iste godine popravljana je u to doba već veoma oronula sultan Sulejmanova džamija.

Vojna posada u Vincu ukinuta je nešto prije 1834. godine, jer je popisom inventara utvrđenih gradova na području kadiluka Jajce s Bihorom od 05. janura 1834.godine utvrđeno da je tvrđava Vinac prazna, a da su 4.044 oke baruta preneseneu jajačko utvrđenje.
 
O velikom junaku Aliji Torlaku u historijskim izvorima nema mnogo podataka. Analizom spomenutog deftera Bosanskog sandžaka iz 1604. godine dr. Ismet Bušatlić je nagovijestio da je Alija Torlak, po kojem danas nosi ime Torlakovac, naselje na putu između Jajca i Donjeg Vakufa, ustvari, spomenuti Ali-aga sin Mustafin.
On je tada posjedovao čifluk koji je prije njega pripadao njegovomocu Mustafi pa je naselje kasnije razvijeno na tom području po njemu nazvano – Torlakovac. S druge strane, s obzirom na to da se u Torlakovcu nalazi turbe na mjestu pogibije Alije Torlaka, o čemu se do današnjih dana među mještanimaTorlakovca njeguje narodno predanje, najverovatnije je naselje dobilo ime potom događaju, a s ciljem čuvanja uspomene na ovog velikog bošnjačkog junaka.
 
 Nešto više podataka o životu i smrti Alije Torlaka zabilježio je turski pjesnikEsiri 1629/30. godine. Njegovu poemu o Torlak Aliji na bosanski jezik je preveo i u Godišnjaku
 BZK „Preporod“ objavio dr. Adnan Kadrić, tako da je ovdje neće-mo navoditi u cijelosti, već samo kraći sadržaj.Esiri piše da je Alija Torlak bio savremenik Đerzelez Alije. Otac mu je bio Gazija Torlak iz Travnika, u kojem je i Alija rođen. U odvažnosti i hrabrosti niko munije bio ravan, a pjesme o njegovom junaštvu počele su se pjevati još dok je bioživ. Jednog dana krenuo je u pratnji prijatelja iz tvrđave Ovundže ka Pruscu. Po-red nekog potoka stao je da predahne i klanja namaz. Odložio je oružje, abdestio se u potoku i kada je počeo klanjati, na njega su navalili ćauri koji su ga čekali u zasjedi. Njegov saputnik je pobjegao na konju, a nenaoružanog Aliju ćauri sunakon krvave borbe savladali i ubili.
 
Prije tekstualne analize Esirijeve poeme o Aliji Torlaku, navest ćemo i narodno predanje o njemu, a zatim informacije iz njih uporediti s ciljem otkrivanjadodirnih tačaka i utvrđivanja istine o životu i smrti ovog velikog junaka.Prema narodnom predanju, Alija Torlak bio je gospodar tvrđave Vinac. Često je tokom XVI stoljeća ratovao s Austrijancima i u tim bitkama stekao veliku slavu i ugled. Predstavljao je strah i trepet za Austrijance, pa je car u Beču raspisao veliku nagradu za njegovu glavu. Jedna baba odala je tajnu ćaurima da Aliju mogu ubiti samo dok klanja. Tako si i učinili. Kad je Alija jedne prilike stao d aklanja, katili (ubice) su mu prišli s leđa i ubili ga. 
 
Njegovu odsječenu glavu odnijeli su u Beč. Turbe mu je napravljeno na mjestu gdje je ubijen, koje je po tom događaju dobilo ime Torlakovac
 
Na mjestu gdje je Alija Torlak ubijen u Torlakovcu sagrađeno je turbe koje je svremenom postalo veoma posjećeno. Ovom velikom junaku napravljeno je turbe i iznad njegovog mezara u Vincu. I to turbe je svijet obilazio, a za sušnih mjeseci pored njega su učene kišne dove.
 
InfoBugojno