Ciklus Egzodus Safeta Zeca će uoči 25. godišnjice genocida u Srebrenici biti postavljen u halama bivše fabrike akumulatora u Potočarima.


Dva puta je Safet Zec, slikar, grafičar i jedan od najvećih živućih bh. umjetnika, bježao od rata – prvi put 1943. godine sa svojim ocem, a potom 1992. sa svojom porodicom. Ostavilo je to veliki trag na njega i njegov život pa stoga ne čudi to što svojim djelima odgovara i na ratnu stvarnost.

Među djelima kojima upozorava na pošast rata, istovremeno upućujući svijetu apel za mir, je i opus Egzodus koji će uoči 25. godišnjice genocida u Srebrenici biti postavljen u halama bivše fabrike akumulatora u Potočarima.

U sklopu ove izložbe bit će postavljena i djela iz ciklusa Suze inspirisana Srebrenicom koja su bh. javnosti već predstavljena u sarajevskoj Vijećnici, te djela iz ciklusa Zagrljaji koja govore o tragediji Boška i Admire, a koja su trenutno postavljena u Historijskom muzeju BiH.

“Ta djela predstavljaju jednu cjelinu, jedan pokušaj umjetničkog odgovora na ljudsku tragediju, besmisao i patnju. To je moja dužnost, nešto što mi je penetrirano rođenjem i preko te bježanije tamo-vamo, jer sam odrastao s tim ‘Ne daj Bože rata’”, kaže Zec u razgovoru za Al Jazeeru.

O besmislu rata

Ciklus Egzodus trenutno se nalazi u Torinu, a uskoro će krenuti put Bosne i Hercegovine.

“Životne okolnosti su me odvele van granica Bosne i Hercegovine pa sam dobar dio života, zajedno sa svojim djelima, bio glasnogovornik u područjima koja jako malo znaju, pogrešno znaju ili ništa ne znaju o veličini i besmislu tragedija koje su se odvijale na ovim prostorima. Egzodus je trenutno u Torinu, u Italiji, i nekako imam dojam da je smisao tog djela da drugima prenese ili opomene”, kaže.

“Umjetničko djelo kao vizuelna senzacija namijenjeno je muzejima i galerijama, a ovaj put ćemo ga postaviti na jedno neuobičajeno mjesto. Nema goreg mjesta za jedno umjetničko djelo da se suoči sa prostorom, mjestom i područjem na kojem je počinjen taj stravičan zločin. Pristao sam da ciklus koji pokušava da odgovori, ali i opomene, stavimo u ambijent koji je inače razoren. To je nekadašnja fabrika u kojoj na svakom koraku osjetite zapravo šta se tu dešavalo. Osim toga, pored se nalazi na hiljade nišana. Ova postavka Egzodusa je ekstremna, bit će to najteže i najgore suočavanje jednog umjetničkog djela. Ako to preživi i adekvatno odgovori ja ću biti sretan i zadovoljan”, dodaje.

Maestro Zec već je obišao Memorijalni centar u Srebrenici, a kaže nam kako svaki put kada ode tamo ne može da se ne zapita ‘zašto su i zbog čega ljudi ubijani?’.

“Na putu od Sarajeva do Srebrenice, neka tri sata prolazite kroz predivne krajeve. Sve je zeleno, šume, pašnjaci, voćnjaci, taj poluraj zemaljski govori vam da je tu moguć predivan i sretan život i da može da ugosti još deset nekih naroda. Ne mogu, a da se ne zapitam zašto je taj besmisao učinjen. Isto tako me i dan danas pokušavam da shvatim zašto su Jevreji morali biti uništeni. Zašto se ljudima javlja taj životinjski nagon i zašto nas nauka i razna dostignuća nisu učinila boljim. To zlo se nikada nije trebalo dogoditi”, ističe.

Kultura sjećanja

Na pitanje koliko je važno njegovati kulturu sjećanja i koliko smo naučili iz bliske prošlosti, Zec kaže da su ogromni prostori stvaralaštva u kojima ljudi mogu pokazati svoju superiornost.

“Ljudima je u prirodi da se takmiče i toliko je segmenata u kojima imaju prostora da budu bolji i pokažu svoju moć, ako je imaju. A zlo i ubijanje, ne znam odakle to dolaze. To je jedno stravično ljudsko stanje”, kaže.

Pripreme za postavljanje izložbe i obilježavanje 25. godišnjice genocida u Srebrenici poremetila je situacija uzrokovana pandemijom COVID-a 19. Izložba će biti postavljena u skladu sa preporukama, kaže naš sagovornik i naglašava kako je pandemija COVID-19 donijela spoznaju o svim slabostima čovjeka i civilizacije i nadmoći prirode.

“Ova pandemija nas je također podsjetila na sve greške koje pravimo nad prirodom. Mnogo ćemo još morati da učimo, mijenjamo i korigujemo u ovom zemaljskom životu. Nadam se da će ljudski um moći napraviti čuda i u nauci”, zaključuje Zec.