Nova pravila, veći iznosi, više prava: Šta mijenja dječiji dodatak u FBiH?

Pred Federalnom vladom i parlamentarcima je, sada, važan zadatak: da kroz nova pravila pokažu kako društvo brine o svakom djetetu, a ne samo o onima kojima je pomoć najneophodnija.

Federacija BiH kreće u važne promjene koje bi mogle potpuno preoblikovati sistem socijalne zaštite djece.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, uz podršku UNICEF-a i drugih partnera, pokrenulo je javnu raspravu o uvođenju univerzalnog dječijeg dodatka – naknade koja bi, prvi put, pripadala svakom djetetu, bez obzira na imovinsko stanje porodice.

“Pravo djeteta na podršku države je temeljna vrijednost,” poručio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, naglašavajući da trenutni zakon dječiji dodatak i dalje tretira isključivo kao pomoć najugroženijima. Takav pristup, smatra on, ne odražava dovoljno principe jednakosti i solidarnosti.

Danas dječiji dodatak u FBiH prima oko 62.000 djece, a za te potrebe iz federalnog budžeta mjesečno se izdvaja oko 15,6 miliona KM. Zahvaljujući rastu minimalne plate, od početka 2025. godine iznos dodatka povećan je sa 113 KM na 190 KM po djetetu. Ipak, broj djece koja imaju pravo na ovu podršku i dalje je ograničen strogim socijalnim kriterijima.

“Pravo djeteta na podršku države je temeljna vrijednost,” poručio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, naglašavajući da trenutni zakon dječiji dodatak i dalje tretira isključivo kao pomoć najugroženijima. Takav pristup, smatra on, ne odražava dovoljno principe jednakosti i solidarnosti.

Danas dječiji dodatak u FBiH prima oko 62.000 djece, a za te potrebe iz federalnog budžeta mjesečno se izdvaja oko 15,6 miliona KM. Zahvaljujući rastu minimalne plate, od početka 2025. godine iznos dodatka povećan je sa 113 KM na 190 KM po djetetu. Ipak, broj djece koja imaju pravo na ovu podršku i dalje je ograničen strogim socijalnim kriterijima.

Zato se predlaže novo rješenje. U okviru studije koju priprema Ministarstvo, razmatra se nekoliko modela – od potpuno univerzalnog dječijeg dodatka do tzv. kvazi-univerzalnog sistema, gdje bi podrška bila široko dostupna, ali uz određene korekcije prema broju djece u porodici, starosti djece, statusu roditelja (npr. samohrani roditelji) ili zaposlenosti.

Ove promjene dio su šire reforme sistema socijalne zaštite koja već donosi prve rezultate. Ministarstvo je u posljednje dvije godine pokrenulo niz novih programa pomoći:

Jednokratna novčana pomoć za novorođenu djecu – 1.000 KM po djetetu, već dodijeljena za skoro 16.000 mališana;

Povećanje naknada za roditelje njegovatelje – s dosadašnjih 619 KM na 1.000 KM mjesečno;

Olakšice za porodice djece s invaliditetom i teškim bolestima – ukidanje svih prihodovnih ograničenja;

Plan za osnivanje Alimentacionog fonda, koji bi štitio djecu u situacijama gdje jedan od roditelja ne izvršava obaveze izdržavanja.

Nisu zaboravljeni ni roditelji koji rade. Ministarstvo paralelno priprema i novi Zakon o radu, koji će donijeti dodatna prava: produžena roditeljska odsustva, slobodan dan za roditelje kad dijete krene u školu, više sigurnosti za trudnice na radnom mjestu, kao i nove mjere podrške za hraniteljske porodice.

Sve ove inicijative finansirat će se iz budžeta za 2025. godinu, gdje je za jačanje sistema socijalne zaštite rezervisano 24 miliona KM.

Pred Federalnom vladom i parlamentarcima je, sada, važan zadatak: da kroz nova pravila pokažu kako društvo brine o svakom djetetu, a ne samo o onima kojima je pomoć najneophodnija.