Odmori se u Veseloj Straži

Na najvišoj koti uske prirodne kose koja razdvaja Skopsko polje i prevoj Koprivnicu kod Bugojna, smješteno je srednjovjekovno utvrđenje Vesela Straža do kojeg danas vodi samo prokrčeni šumski put.

"Manjim arheološkim istraživanjima izvršenim tokom ranih osamdesetih godina 20. vijeka na lokaciji starog grada Vesela Straža pronađena je prahistorijska keramika, što govori da je ovdje zaista bila prahistorijska gradina", zapisao je Fehim Spaho u svom djelu Uskoplje u srednjem vijeku i ranom turskom periodu sa posebnim osvrtom na utvrđene gradove Vesela Straža, Susjedgrad i Prusac.

Prilikom pljačke dubrovačke karavane 1456. godine spominje se i Vesela Straža. Ugarski kralj Matijaš Korvin darovao je utvrdu 1463. godine knezu Vladislavu Hercegoviću.13 Turci su je zauzeli 1478. godine. Godine 1483. Veselu Stražu Skender-paša ustupa sinu, ili posinku, Mustaj-begu.

Vesela Straža je bio vlastelinski dvorac, a nalazio se nad lijevom obalom Duboke, nešto južnije od Bugojna. Utvrđeni dvorac je imao oblik pravilnog vrlo izduženog pravougla.

Njegove vanjske dimenzije bile su 41,5 x 10,5 m, a debljina zida oko 1 m. Uz dvorac je bilo prizidano također pravougaono dvorište. Danas je moguće utvrditi samo jedan poprečni zid istih dimenzija na odstojanju od 18,6 m idući od južne strane. U nastavku ovog poprečnog zida išao je zid dvorišta zatvarajući površinu od 8,5 x 18,6 m. Nisu očuvani ostaci zida čitavog dvorišta, nedostaje južna i dio zapadne strane.

Sačuvan je u južnom dijelu tlocrta dio produženog unutrašnjeg zida u tragovima na dužini oko 5,5 m.

U Državnom arhivu u Zadru nalazi se mnoštvo podataka o Veseloj Straži. Čini se da je naselje Vesela Straža bilo jedno od važnijih trgovišta u tom dijelu Bosne. Brojni podaci o trgovačkim zaduženjima domaćih ljudi iz Vesele Straže kod splitskih trgovaca, odličan su dokaz razvijene trgovine u kojoj je Vesela Straža imala značajnu ulogu. Ona se nalazila na raskrsnici trgovačkih puteva koji su iz srednje i sjeverne Dalmacije preko Kupreškog polja išli u dolinu gornjeg toka rijeke Vrbasa (župa Uskoplje) odakle su se dalje račvali prema župi Lašvi i Jajcu. O važnosti Vesele Straže kao trgovišta, svjedoči i činjenica da je upravo pokraj nje išao i trgovački put iz Dubrovnika prema Jajcu. Dubrovačka karavana koju spominje Redžić boravila je u Veseloj Straži upravo zbog trgovine.

Prema hroničaru Nikoli Lašvaninu, kralj Ostoja je 1406. godine održao franjevačku skupštinu u samostanu koji se tu nalazio u srednjem vijeku.

Neka nam ovaj citat iz članka Đoke Mazalića  posluži kao orjentir za lokaciju ovog objekta.To je bio franjevački manastir "CRKVINE"koje se nalaze na putu za Pršljane.Svega 400-500 metara uzvodno Pršljanicom od početka livada,na desnoj strani pomenutog potoka.Istina ,i u Seonoj je postojalo starije naselje. Ovi lokaliteti su zlata vrijedni za razvoj turizma u Bugojnu.

Jezero u Zanesovićima kao turistički potencijal Jezero Zanesovići smješteno je u istoimenom selu, u dodiru prostora MZ Gračanica i MZ Odžak, na području općine Bugojno. Od grada udaljeno je oko 10 kilometara na relaciji Bugojno-Gornji Vakuf-Uskoplje, a do samog jezera vodi asfaltna putna infrastruktura. Nastalo je na mjestu bivšeg površinskog kopa uglja. Jezerom gospodari SRD “Bugojno” koje je osnovano 1946. godine. Konstantnim radom i zalaganjem članova SRD “Bugojno” i prijatelja udruženja ovo jezero postaje sve atraktivnije i privlačnije za ribolovce, ali i za druge goste koji jezero posjećuju u ljetnom period gdje pronalaze mir i osvježenje u toplim ljetnim danima. Obale jezera su osvijetljene rasvjetom, a također tu se nalazi ribolovačka kuća koja je dostupna za korištenje svim ljudima dobre volje.

Pored tog konstantno se radi na daljem uređenju obale kako bi posjetioci imali što bolje uslove prilikom boravka na jezeru.154 Zbog bogatog i raznovrsnog ribljeg fonda najmnogobrojniji gosti su ribolovci koji dolaze iz raznih gradova i tu pišu svoje pozitivne ribolovne priče. Od ribljih vrsta u jezeru su zastupljene: šaran, amur, babuška, linjak, klen, smuđ, som i pastrmka. Iz godine u godinu riblji fond je sve bogatiji što pokazuju upecani kapitalni primjerci riba koji ribolovce tjeraju da posjete jezero ponovo. Ribolov se obavlja u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu, gdje su propisane mjere o količini ulovljene ribe, minimalnim dimenzijama ribe i cijeni ribolovne dozvole. Na jezeru se već tradicionalno održavaju općinska takmičenja udicom na plovak, a u nekoliko navrata bilo je domaćin i kantonalnog takmičenja. U vezi s navedenim, SRD Bugojno je tokom 2020. i 2021. godine, „zajedno sa prijateljima, otvorili su mogućnost gradnje i uređenja jezera Zanesovići i njegove obale za sve ljubitelje prirode, ribolova i dobre energije. Uređenje obale jezera Zanesovići i izgradnja novih sadržaja, šadrvana, mogli bi da privuku još turista na Jezero. Potencijali koji bi zadržali turiste u ovoj Opštini stvorili bi veće mogućnosti za ribolov, kao i okolna mjesta sa kojih se pruža pogled na Jezero i prirodu koja ga okružuje.

SRD Bugojno, zajedno sa prijateljima, u proteklom periodu su uradili veliki korak: napravljena je rasvjeta, dovedena voda za piće i tuširanje, postavljena su tri šadrvana, te je uređena obala na glavnom kupalištu. Uskoro najavljuju poribljavanje jezera i izgradnju platformi za pecanje. Ono što je predviđeno da se uradi u narednom periodu bit će projekat koji ima za cilj privući sve zaljubljenike u ribolov ali ujedno i stvoriti buduće mjesto za razvoj turizma. Idejni projekat zamišljen je na način da stvori sigurnije uslove onima koji budu u posjeti ovom jezeru, samoodrživost Jezera, odvojena mjesta za kupanje, te procvat ribolovnog turizma. Idejnim rješenjem naglasit će se uređenje kupališta i jezera kao i oživljavanje obale.

Smatra se da se minimalnim ulaganjem na području jezera može aktivirati turizam tokom čitave godine. Povećanje posjećenosti jezera Zanesovići doprinijelo bi razvoju i drugih potencijala, jer aktiviranjem ovakvog potencijala unaprjeđujemo i druge. Očekuje se da će realizaciju Idejnog projekta jezera Zanesovići pomoći i općina Bugojno, kao i Rudnik lignita „Gračanica“. Kada se imaju u vidu privredni i turistički potencijali Rudnika lignita „Gračanica“, jezera Zanesovići, Kamenih svatova, te lokaliteta Susid grada, jasno je da mještani Gračanice, pa i šire očekuju da se kroz ulaganja i podršku općina Bugojno i Gornji Vakuf-Uskoplje pristupi izgradnji turističkih i drugih objekata koji će biti u funkciji daljeg razvoja ovog kraja, odnosno podizanja životnog standarda. 

Skopaljska Gračanica nalazi se uz rijeku Vrbas u jugozapadnoj Bosni na otprilike pola puta između Uskoplja-Gornjeg Vakufa i Bugojna, uz magistralnu cestu Prozor - Uskoplje - Gornji Vakuf - Bugojno.

 

 

Rustempašića kula nalazi se u mjestu Odžak, na desnoj obali Vrbasa, u Bugojnu. Rustempašića kule su sagrađene krajem 17. vijeka. Braća Rustem-paša Skopljak i Ali-paša Skopljak su došli na prostor koji će se kasnije nazvati Odžakom iz nekog obližnjeg mjesta iz Skopaljske doline.

Nešto kasnije potomci Rustem-paše prozvaće se Rustempašići, potomci Ali-paše Skopljaka prozvaće se Alipašići sve do prve polovine 19. vijeka, kada će se prozvati Sulejmanpašići, prema imenu Sulejman-paše Skopljaka. Iz porodica Rustempašića i Sulejmanpašića potiču dva bosanska vezira, jedan beglerbeg i pet kliških sandžak-bega, a svakako, dvije najpoznatije ličnosti su Ahmed-paša Rustempašić i Sulejman-paša Skopljak.

Istraži Sultan-Ahmedovu džamiju nalazi se u centru Bugojna

 

Prve islamske obrazovne institucije u Bugojnu Vjerski život u Bugojnu vezan je za SultanAhmedovu džamiju, koja je sagrađena je 1105. godine po Hidžri, odnosno 1693./94. godine. Sultan-Ahmedova džamija u Bugojnu jedna je od carskih džamija sagrađenih u Bosni i Hercegovini. Izgleda da su veliki ratovi krajem 17. stoljeća uticali na odluku vlasti da se u Bugojnu sagradi centralna džamija, koja je dobila ime po tadašnjem sultanu Ahmedhanu Drugom, a koja je Bugojnu donijela status kasabe.

 

 

ŽUPA SVETOG ANTE PADOVANSKOG U BUGOJNU

 

Župa Bugojno nastala je odvajanjem od župe Uskoplje (tada Gornje Skoplje) kao mjesna kapelanija godine 1844. Od tada ima vlastite matice. Župom je proglašena 1858. godine.

Franjevci u Bugojnu djeluju od vremena bosanske samostalnosti. Ima pokazatelja da je u 15. stoljeću u Veseloj Straži (danas Vesela kod Bugojna) postojao franjevački samostan, što jasno ukazuje na dugi kontinuitet franjevačke nazočnosti.

Od osamostaljenja Bugojna godine 1844., župnik neko vrijeme stanuje u iznajmljenoj kući u Malom Selu, da bi uskoro podigao skroman župni stan i kapelicu. Godine 1854. izgrađena je prikladnija kuća, koja je 1922. nadomještena novom.

Gradnja sadašnje župne crkve započela je godine 1879. što je potrajalo dugo vremena. Crkva je pokrivena 1886. godine. Po svojoj arhitekturi ona slijedi bazilikalni tip crkve. Po dimenzijama je, uz tolišku, najveća u Bosni. Zvonik je znatno kasnije izgrađen. Pod konac sedamdesetih godina prošloga stoljeća, on je, budući je nerazmjeran veličini crkve, dograđen u visinu. Projekt za dogradnju zvonika načinio je arhitekt Karl Pařik (Paržik) 1936. god. Na njemu su tri zvona. U prvoj polovici osamdesetih godina crkva je pokrivena bakrom. Tijekom zadnjeg rata crkva je teško oštećena a toranj zapaljen.

Bugojno je, nakon Beograda i Brijuna, bilo mjesto gdje je Josip Broz proveo najviše vremena, loveći i primajući delegacije.

1977 godina.....

Šahovski FIDE majstor Bjelica, po povratku sa meča Petrosjan-Korcnoj u Italiji, 1977g. kod kuće je našao poruku iz Bugojna. Rafael Primorac mu je javio kratko: Želimo organizovati velemajstorski turnir. U prvi mah velemajstor nije vjerovao da bi Bugojno moglo organizovati takav šahovski spektakl na kome bi nastupali samo vrhunski šahisti.

Deset dana kasnije bio je u Bugojnu i predsjednik skupštine grada Stjepan Domaćinovic, koji je prvi došao na ideju da se organizuje takav turnir, rekao je... Imamo dovoljno vremena, napravite listu želja i pređite na posao.

Sa prve sjednice organizacionog odbora u motelu "Akvarijum" javili smo slušaocima Radio-Sarajeva da će Bugojno organizovati dosad najveći turnir u Jugoslaviji. "BUGOJNO 1978." Bilo je mnogo zlobnih primjedbi, mnogo nevjerice,ali eto, uspjelo je Bugojno.....

Međunarodni velemajstorski šahovski turnir Bugojno (kraće MVŠT Bugojno) je šahovski turnir koji se od 1978. do 1986. održavao u bosanskohercegovačkom gradu Bugojnu, a turniri su organizirani svake dvije godine.

Na turniru je sudjelovalo šest svjetskih prvaka: Anatolij Karpov, Boris Spaski, Mihail Talj, Gari Kasparov, Vasilij Smislov i Tigran Petrosjan.

Pobjednici prvog turnira koji je održan od 26. veljače do 16. ožujka 1978. bili su Karpov i Spaski. Karpov je bio pobjednik drugog turnira održanog od 3. do 25. svibnja 1980. pobjednik trećeg turnira u svibnju 1982. bio je, tada mlada zvijezda, Kasparov. Od 25. svibnja do 10. lipnja 1984. održan je četvrti turnir čiji je pobjednik bio Jan Timman. Pobjednik posljednjeg, petog turnira održanog od 25. svibnja do 14. lipnja 1986. bio je ponovno Karpov.

Istra vila – spomenik pod zaštitom države u fazi raspadanjapod

 

Da je jedna građevina lijepa, nije ništa neobično, a činjenica da je pod zaštitom države, puno znači, kako za sam objekat, tako i za opštinu ili grad na čijem području se ista nalazi, kako u kulturnom, tako i u privrednom, turističkom smislu.

 

U naselju Gaj Bugojno, u neposrednoj blizini centra grada , nalazi se Istra vila. Izgrađena 1905. godine prema projektu, svakako predstavlja remek djelo austrougarske arhitekture. U stilu austrijske vile, dvospratnica je zidana opekom, kao vila masivne gradnje, i omalterisana produžno-cementnim malterom.

 

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela jje odluku kojom se Istra vila stavlja pod zaštitu države , te se shodno tome na spomenik primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika ustanovljenim u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu. Vila je danas u vlasništvu privatnog lica.

Stanje u kome se danas nalazi vila nije ni približno dobrom, solidnom stanju. Usljed vremenskih nepogoda i velikih snjegova, objekt je pretrpio znatna oštećenja, koja su dovela i do rušenja jednog dijela vile. Ne samo da u estetskom smislu gubi svoju ljepotu, napuštena i zapostavljena predstavlja pokazatelj nebrige nadležnih institucija prema kulturno – istorijskom nasljeđu i dobrima od opšteg značaja.

Turistička sezona je na samom pragu, a Bugojno iz godine u godinu postaje sve atraktivnije za turiste.Predmet ovog rada je kratka turistička ponuda Bugojna.

Da li ste bili u Bugojnu do sada i kakva su vaša iskustva? Kako vam se dopada Bugojno?

Obilazak grada i okoline .Naš tim je tu da vam pruži sve potrebne informacije i savjete, kako biste mogli da se opustite i uživate u svakom trenutku vašeg odmora u Bugojnu.Nudimo vam kompletan apartmanski smještaj kako bi uživali sa porodicom i prijateljima.