Stručnjaci iz BiH su učestvovali u iskopavanjima kod Bugojna


U blizini srednjovjekovnog bosanskog grada Vesele Straže kod BugojnaHusein Smajić je prije šest godina sasvim slučajno na svom imanju, na lokalitetu zvanom Crkvina, otkrio temelje srednjovjekovne katoličke crkve.

Nakon što je posjetio ovu lokaciju, Emin Medanhodžić na društvenim mrežama objavio je fotografije, a njegov status izazvao je mnogo komentara, najviše zbog toga što je napisao da niko od arheologa iz Sarajeva nije pokazao zainteresovanost za ovo otkriće.

„Posjetili smo mjesto Vesela Straža kod Bugojna i dom Huseina i Vesne Smajić koji su pronašli staru crkvu u svojoj bašti i koju su otkopali arheolozi iz Zadra, Splita i Dubrovnika uz podršku franjevaca i katoličke crkve. Nažalost arheolozi iz Sarajeva nisu pokazali nikakvu zainteresovanost za ovaj lokalitet čak ni da ga obiđu“, napisao je, između ostalog, Medanhodžić.


No, redakciji portala Radiosarajevo.ba javio se Stipan Dilber, voditelj arheoloških istraživanja na lokalitetu Crkvina u Veseloj kod Bugojna.

! / Ko je istraživao nepoznato arheološko blago kod Bugojna i šta kaže prof. Imamović



Kulturno nasljeđe

On tvrdi da nije tačno da arheolozi iz BiH nisu učestvovali u iskopavanjima.

„Naime, ja sam bio voditelj istraživanja na tom lokalitetu 2015. i 2016. godine i državljanin sam Bosne i Hercegovine, kao i svi drugi arheolozi koji su sudjelovali tijekom istraživanja su bh. državljani. Osobe s kojima smo surađivali iz Hrvatske i drugih zemalja su u ovom projektu uglavnom sudjelovale uz pomoć sredstava koje su im osigurale vlastite institucije, a bili su uključeni na poslovima za koje mi u BiH nemamo školovan kadar.“, kazao je Dilber.

Dodao je da ništa od pronađenog materijala nije završilo izvan BiH, te da je od napravljena i „izložba koju će sarajevska publika moći vidjeti kad neka institucija pozove da izlažemo“.

„Nije točno da arheolozi i stručnjaci iz Sarajeva nisu pokazali interes za ovaj lokalitet. Sva logistika i kontakti su išli iz Sarajeva. DNK analize rađene su u Sarajevu. Konzervacija zlatnog platna prvo je ponuđena u Sarajevo, no cijena od 30.000,00 KM je bila prevelika. U Zagrebu smo to odradili za 7.500,00 KM, pa sad vi recite na koju ponudu bi pristali kad plaćate iz vlastitog džepa (gospodin Smajić je to platio). Na terenu su kopali između ostalih i sarajevski studenti. Tko god se javio u dobroj namjeri i izrazio bilo kakvu želju za suradnjom, suradnja je i ostvarena. Zato je to i ljepota toga projekta jer su u njega bili uključeni brojni stručnjaci kojima nitko nije brojao krvna zrnca nego gledao samo stručnost“, istakao je Dilber.

Konstatirao je da saradnja na ovom projektu bila ostvarena i još uvijek se ostvaruje, i s brojnim arheolozima i stručnjacima iz cijele BiH.

„To su ljudi koji se aktivno bore za zaštitu kulturnog naslijeđa ove zemlje, a nikako ne za neke sitne bijedne privatne interese i podvale u arheologiji i kulturi općenito. To je grupa arheologa koja se nikako ne dijeli na sarajevske, mostarske, banjalučke... ili bilo čije druge arheologe“, dodao je on.

Komentirao je izjave prof.dr. Envera Imamovića za naš portal koji je rekao da bh. institucije dozvoljavaju nepoznatim ljudima iz Zadra, Splita, Dubrovnika da rove po bh. zemlji.

„Na tvrdnju kako nepoznati ljudi iz Zadra i Splita i ko zna odakle sve rove nad bh. baštinom mogu se djelomično i složiti. Nad bh. baštinom iz spomenutih gradova i drugih rove detektoraši i njima slični kriminalci, a nikako ne arheolozi. A to je jedan od ključnih problema našeg kulturnog naslijeđa. Zašto nitko ne piše o tome? Šta se radi po tom pitanju, kako to spriječiti? U BiH je situacija očajna što se tiče odnosa prema cjelokupnom kulturnom naslijeđu, a ja osobno ne vidim neku bolju budućnost. Možda bi se nešto i popravilo kad bi bh. portali počeli malo više pisati i objavljivati vijesti o tome kako se naše kulturno naslijeđe pljačka i nepovratno propada“, potcrtao je Dilber. 

Privatna parcela

Ipak, on je pohvalio saradnju s bh. institucijama.

„Ja imam drugačiji dojam jer često s njima surađujem. Da nije bilo pojedinih djelatnika Federalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture i Komisije za nacionalne spomenike ovog lokaliteta i nalaza danas ne bi bilo. One imaju svojih mana, kao i sve kod nas, no nikako nisu beskorisne. Što se tiče pronalazaka s tog lokaliteta cjelokupna javnost moći će čitati u znanstvenom časopisu, ali u pravom časopisu s međunarodnom recenzijom, a ne nekakvim tzv. znanstvenim.

Za kraj još samo navesti kako se taj lokalitet i cjelokupni prostor nalazi na privatnoj parceli. E sad bih svakog tko čita molio da pokuša odgovori na pitanje. Koliko ima imućnijih bh. državljana koji bi od vlastitog novca platili neka arheološka istraživanja i odlučili sačuvati naše naslijeđe? Odgovori jednostavni. Osobno smatram da je dobra ideja obitelji Smajić koji taj lokalitet i cijeli prostor žele iskoristiti u turističke svrhe. To su nova radna mjesta i ostanak nekoliko ljudi u BiH, a to je sigurno i jedan od ljepših dijelova BiH“, zaključio je Dilber.